Samoa

Article in other languages:

Malo Sa'oloto Tuto'atasi o Sāmoa
Independent State of Samoa
fu‘a o Sāmoa Coat of arms of Sāmoa
Fu‘a o Sāmoa Coat of arms of Sāmoa
Location of Sāmoa
Taulaga (capital) Apia
Laumua Apia
Gagana tetele Peretania (Igilisi), Sāmoa
Palemia o le Malo Tuilaepa Aiono Sailele Malielegaoi
Location of Sāmoa

O Sāmoa o se atunuu Polenisia i le vasa o le Pasefika. E lua motu tetele, Upolu ma Savai'i. E 180,741 (2006) le aofai o tagata e nonofo i totonu o Sāmoa.[1]Sa tutoatasi Sāmoa i le tausaga 1962. Ua manumalo Sāmoa i le tutoatasi ua lana pule anamua, Niu Sila. O Sāmoa o le Atunuu muamua i le Pasefika na ia uluai maua le tutoatasi ao i lalo ai o le vaavaaiga a Niu Sila. I aso nei, e lua ni atumotu tetele i Samoa: O Sāmoa i Sisifo lea ua faaigoa o Sāmoa, ma Sāmoa i Sasa'e lea ua faaigoa ia American Sāmoa, po'o Amerika Sāmoa.

I nei taimi, o le Palemia o le Malo Tutoatasi o Sāmoa o Tuilaepa Aiono Sailele Malielegaoi. O le Tama ma Ao O Le Malo mo Sāmoa, o lea ua tulai ai le Afioga ia Tuiatua Tupua Tamasese Efi ina ua tu'umalo le Susuga i le Malietoa Tanumafili II i le Aso Faraire,11 o Me 2007.

E toatele tagata Samoa e nonofo i fafo i isi atunu'u i le lalolagi. E toatele lava e nonofo i Niusila, Amelika, Ausetalia, Hawai'i, Amelika Sāmoa, Fiti, Tonga, Ausetalia, Europa, ma isi atunuu pei o Iapani.

O le tausaga 1722 na iloa muamua ai motu o Samoa e papalagi, mai i le fauvaa Holani Jacob Roggeveen, soso'o ai lea ia Louis-Antoine de Bougainville i le tausaga 1768.

Contents

Taulaga i Apia

O Apia le taulaga pito tele o Sāmoa, i le motu o Upolu. E 37, 708 (2006) tagata e nonofo i totonu o le taulaga o Apia.[1] O Apia o se nu'u laititi ua faaigoa ai le taulaga pito tele o Samoa, ae ua faapotopoto ai isi nu'u. O Apia e tu ai ofisa o le Malo ma fale pisinisi tetele o le atunuu.

Motu

O motu uma o Samoa na foaina mai volekano.

E 10 motu o Sāmoa: Savai'i, Upolu, Manono, Apolima, Nu'usafee, Fanuatapu, Nu'ulua, Namua, Nu'utele ma Nu'ulopa. O motu o Manono, Apolima ma Nu'ulopa e tu i le va o motu tele o Savai'i ma Upolu. O Savai'i le motu pito tele i Samoa, na so'o ai lea o Upolu. E selau tolu sefulu maila le faataamilosaga o le motu o Upolu.

Gagana

E lua gagana ua mafai ona faaogaina i Sāmoa, o le Gagana Fa'aperetania (Igilisi) ma le Gagana Faasamoa (Sāmoan).

Itūmālō

Itūmālō o Samoa

E 11 itūmālō i Samoa. E 6 itumalo i Savai'i ma le 5 i Upolu ma motu laititi.[2]

  1. Upolu (including minor islands)

  2. Tuamasaga (Afega)
  3. A'ana (Leulumoega)
  4. Aiga-i-le-Tai (Mulifanua)1
  5. Atua (Lufilufi)2
  6. Va'a-o-Fonoti (Samamea)
  1. Fa'asaleleaga (Safotulafai)
  2. Gaga'emauga (Saleaula)3
  3. Gaga'ifomauga (Safotu)
  4. Vaisigano (Asau)
  5. Satupa'itea (Satupa'itea)
  6. Palauli (Vailoa)

1 ma motu o Manono, Apolima and Nu'ulopa
2 ma motu laiti e fa i Aleipata ma le motu o Nu'usafe'e
3 ma nu'u e lua i Upolu e iai Salamumu ma Leauva'a

Lotu

Palu o le 'Ava, 1911

O Sāmoa o se atunuu Lotu Kerisiano. Na amata le lotu Kerisiano i Samoa i le tausaga e 1830,[3] i le taunu'u atu o le misionare John Williams i Sapapali'i i le motu o Savai'i. O le taimi foi lea na amata ai i Samoa le galuega a le Sosaiete a Misionare o Lonetona (L.M.S.). O lotu o i totonu o Sāmoa o le Lotu Katoliko (Lotu Pope), Lotu E.F.K.S-Ekalesia Faapotopotoga Samoa, Lotu Mamona, Lotu Metotisi, Lotu Patipati, ma tele o isi tama'ilotu kerisiano eseese ua faapena ona oo mai i totonu o Sāmoa. Sa i ai nisi atua sa faapena ona tapuai ai Sāmoa i aso ua mavae. Ao le taimi nei, ua nao le toatasi lava le Atua ua faapena ona ifo taele ma tapuai a i tagata O Sāmoa ua nao le Tama o i Le lagi, le Atua, o le na faia i tatou i le faavae o Sāmoa, o loo faapea ona tusia ai upu nei: E fa'avae i le Atua Sāmoa.

References

  1. 1.0 1.1 http://www.sbs.gov.ws/Portals/138/PDF/census%20survey/Table%202.%20Population%20byregion,%20faipule%20district%202006.pdf Samoa Bureau of Statistics, 2006 Population by region, faipule districts, village, age and sex, Retrieved 2 January, 2010.
  2. http://www.paclii.org/ws/legis/consol_act/tca1963317/ Samoa Territorial Constituencies Act 1963, Pacific Islands Legal Information Institute, Retrieved 2 January, 2009
  3. http://130.195.86.216/tm/scholarly/tei-TanSamo-_N66610.html Samoa Anamua by Siaosi Tana (lomia muamua i le tausaga 1884), NZ Electronic Text Centre, Victoria University, Retrieved 2 January, 2010.

Questions for article: adidas samoa, adidas samoa cocoa, american samoa news live, american samoa news on live, サモア tatoo, サモア nuulopa, サモア tatoo, サモアTATOO, bangsa samoa, coat of arms american samoa pdf, cookovo otočje

This article is from Wikipedia. All text is available under the terms of the GNU Free Documentation License.


IHS Europe: Infrared Heating Systems for Home and Business.